Zamah vodičke djelatnosti u HPS-u
Ne treba posebno isticati da je sigurno i svrsishodno planinarenje jedan od temelja planinarstva. Naše su planine idealna osnova za razvitak svih planinarskih specijalnosti pa nije neobično da se u Hrvatskoj organizirano planinarstvo pojavilo znatno prije nego u mnogim europskim zemljama te da je i danas uzor mnogim susjednim zemljama. Razumljivo je također da je organiziranje izleta i tura temeljna djelatnost planinarskih društava i klubova, a sigurno vođenje planinara neposredan način ostvarivanja te važne zadaće.
Prvim hrvatskim planinarskim vodičem smatra se lugar iz Begova Razdolja Jakob Mihelčić, koji je još krajem 19. stoljeća vodio Dragutina Hirca i tadašnje planinare po Velikoj Kapeli. Zbog potrebe za stručnim usavršavanjem i usklađivanjem planinara koji se bave vođenjem izleta i tura HPS je još 1961. osnivanjem stručne komisije postavio temelje Vodičke službe HPS-a. Prvi pročelnik bio je Božidar Škerl, a posljednja desetljeća posebno je obilježio dugogodišnji pročelnik Darko Luš. U proteklih se nekoliko godina dogodilo više promjena u Vodičkoj službi HPS-a. Za mandata pročelnika Dražena Lovrečeka usuglašen je i donesen Pravilnik Komisije za vodiče HPS-a, koji je na snazi od proljeća ove godine. Tada je izabrano i novo vodstvo te komisije, koje je za kratko vrijeme provelo mnogobrojne akcije. Time je osnažena Vodička služba HPS-a i snažno unaprijeđen rad vodiča u planinarskoj udruzi, čime je njihova uloga dobila veću važnost.
Budući da sva vodička ostvarenja imaju smisla samo utoliko koliko koristi od njih imaju članovi planinarske udruge i same udruge, važno je i da svi planinari, a posebno oni koji organiziraju rad u planinarskim društvima i klubovima, o tome budu dobro obaviješteni. To je i povod nastanku ovog teksta, a i mnogih drugih koji su tijekom ove godine objavljeni u »Hrvatskom planinaru«, na webu HPS-a i drugdje. Informacije dospijevaju do članstva i putem drugih oblika suradnje – predavanja, seminara, vježbi i, dakako, brojnih planinarskih akcija koje vode vodiči HPS-a.
Djelatnošću vodiča upravlja Komisija za vodiče HPS-a. Komisija je tijekom ove godine pripremila tri važna akta – Program školovanja u Vodičkoj službi HPS-a, Program osposobljavanja vodiča instruktora i Postupak licenciranja vodiča. Ta je tri akta u rujnu jednoglasno potvrdio Izvršni odbor HPS-a. Njihovim donošenjem i usklađivanjem sa standardima vodičke djelatnosti u UIAA, HPS je ostvario sve preduvjete i za formalno potvrđivanje činjenice da se školovanje, usavršavanje i licenciranje vodiča u HPS-u provodi po međunarodnim standardima koje je utvrdila UIAA. Postupak međunarodnog potvrđivanja naših vodičkih standarda već je prilično odmakao, a vrijedi spomenuti da suradnjom i prenošenjem iskustava potporu Komisiji na tom putu daju i kolege vodiči iz Planinske zveze Slovenije. U skladu s tim aktima i odlukama Komisije, devetero vodiča već je zadovoljilo uvjete za status instruktora te su odlukom Komisije i imenovani instruktorima. Na instruktorskom usavršavanju još je dvadesetak vodiča, no vrijedi istaknuti da proces osposobljavanja instruktorskoga kadra time neće završiti. Prema novom programu školovanja održana su ove godine već tri tečaja za vodiče, a u planu je za sljedeću godinu još najmanje pet tečaja. Novim je aktima dodijeljena i nova uloga stanicama vodiča, a i samim vodičima.
Svi članovi Vodičke službe HPS-a članovi su osnovnih planinarskih udruga udruženih u HPS koji su putem tečaja i ispita u Vodičkoj službi HPS-a stekli neki vodički naziv i značku. Na žalost, mnogo malih planinarskih udruga nema snage ni dovoljno članstva da samostalno organizira planinarske izlete, a mnogo je i onih udruga koje u svojim redovima zasad nemaju nijednog školovanog vodiča. Zbog toga se nerijetko događa da organizirane izlete u planinarskim udrugama vode članovi koji se predstavljaju kao vodiči, premda za to nemaju osnove jer nisu osposobljeni ni ovlašteni da se tako predstavljaju, niti da druge ljude vode u planinu. Ima i slučajeva da se, predstavljajući se kao vodiči, neki članovi HPS-a pozivaju na osposobljenost po vodičkim kategorijama koje u HPS-u ne postoje ili na odluke udruga koje za to nisu nadležne. Ne gledajući samo formalno, već ponajprije kroz sigurnost planinarenja, trebalo bi biti samo po sebi logično i razumljivo da organizirane planinarske izlete u planinarskoj udruzi mogu i trebaju voditi isključivo ljudi koji su za to u HPS-u osposobljeni i ovlašteni – planinarski vodiči.
Da podsjetimo i pojasnimo! U HPS-ovim je aktima već davno uređeno, a sada i potvrđeno, da je vodič »stručno osposobljen i od HPS-a ovlašten član osnovne planinarske udruge«, što znači da se osobe koje nisu školovanjem u HPS-u stekle vodički naziv i koje nemaju licencu HPS-a (ovlaštenje za vođenje koje izdaje Komisija za vodiče) ne mogu nazivati vodičima HPS-a.
Rad Vodičke službe HPS-a provodi se izravnim djelovanjem vodiča u njihovim planinarskim udrugama ili putem stanica vodiča i stručnih udruga koje djeluju regionalno, okupljajući i usklađujući rad vodiča na svom prostoru djelovanja. Sada u Hrvatskoj ima jedanaest stanica planinarskih vodiča koje su udružene u HPS.
Odgovornosti, prava, dužnosti i stručna osposobljenost, kao i obuhvat vodičkih naziva u HPS-u, uređeni su aktima koje je potvrdio IO HPS-a. Svi planinarski vodiči, osim vodiča društvenih izleta, moraju biti članovi jedne od stanica, dok vodiči društvenih izleta, iako je preporučljivo, ne moraju nužno biti članovi stanice. Oni djeluju u svojim matičnim društvima, a neki su dodatno organizirani u odsjecima ili komisijama u nekim većim društvima gdje postoji takav oblik organizacije. Takvi odsjeci i komisije, međutim, nemaju predstavnike u Vodičkoj službi HPS-a, ali mogu sudjelovati u postupku licenciranja vodiča. U svom organizacijskom kontekstu dužni su poštovati akte i odluke HPS-a, među kojima i akte koji reguliraju vodičku djelatnost te odluke Komisije za vodiče HPS-a.
Kao osnovu za kvalitetan rad, društva trebaju uskladiti svoje akte koji određuju načine izvođenja društvenih izleta i drugih aktivnosti u planinskom okruženju. Komisija za vodiče na raspolaganju je i rado će pomoći udrugama udruženim u HPS da svoje pravilnike o organiziranju i vođenju izleta prilagode vodičkim aktima usvojenima na razini HPS-a, a putem njih i s aktima UIAA. Smjernice koje je 2011. u Srednjoročnom planu razvoja planinarstva 2011. – 2015. donijela Skupština HPS-a, a prema kojima društvene izlete mogu voditi isključivo licencirani vodiči HPS-a, dobar su motiv i podloga za unaprjeđenje uloge vodiča u planinarskoj udruzi.
U Hrvatskoj trenutačno licencu za vođenje ima 380 planinara i penjača, a Komisija za vodiče planira do 2015. obučiti još najmanje 150 osoba. Stoga pozivamo sve zainteresirane, one iskusne u organizaciji izleta i one koji svojim volonterskim radom žele pridonijeti kvaliteti i sigurnosti boravka planinara u prirodi da nam se jave, izraze svoje želje i potrebe te putem sve boljih i priznatijih načina školovanja u HPS-u ostvare naziv vodiča i licencu za vođenje. Novosti u Vodičkoj službi HPS-a donose članstvu i nove mogućnosti.
Sa zadovoljstvom možemo zaključiti da planinarske udruge pokazuju sve veće zanimanje za upućivanje svojih iskusnih članova na školovanje za vodiče. Samo u 2012. obučeno je na tečajevima za vodiče više od stotinu hrvatskih planinara. Njihova su društva, a i oni sami, prepoznala potrebu ne samo za osposobljenim vodičima, već i za planinarima koji na sustavan način stječu široko planinarsko obrazovanje, znanja i vještine potrebne za sigurno vođenje u planinskom okruženju, razumijevanje propisa i zakonskog okvira za organizaciju i izvođenje izleta. I gotovo najvažnije, vodičima koji postaju dijelom vrlo kvalitetne mreže poznanstava i stručnog znanja u cijeloj zemlji. Povezanost im omogućava brz dostup do informacija, kvalitetniju pripremu tura i prepoznatljivost u planinarskoj udruzi.
Hrvatski planinar, br. 11/ 2012, str. 472
