Koliko smo samo puta vodiču planinarskog izleta postavili pitanja koja se tiču vreća za spavanje i uvjeta u kojima ćemo spavati općenito? Mnogo puta, zar ne? Pa evo, pokušat ćemo pobliže pojasniti neke od osnovnih karakteristika vreća za spavanje.
Tradicionalno, proizvođači dijele spavaće vreće „sezonski“ na „ljetne“, „proljetno-jesenje“, „trosezonske“ i „četverosezonske“. Iako je, kod pobližeg proučavanja karaktersitika, razumljivo što je „četverosezonska“ vreća i da je ona namjenjena zimski uvjetima, a ne korištenju u sva četiri godišnja doba EU zakonodavac je taj sustav progalsio neučinkovitim pa je tako sredinom 2000-tih donio standard označavanja vreća po njihovim toplinskim karakterisikama EN135357 kojeg sada na neki način trebaju označavati svi proizvođači.
Gornja razina/Donja razina – gornja razina je temperatura na kojoj osoba može spavati bez jakog znojenja dok je donja razina temperatura na kojoj osoba može spavati osam sati bez buđenja.
Ovi limiti označavaju temperature na kojima bi vas vreća trebala hladiti/grijati prije nego li iste postanu ekstremne tj. od značaja za preživljavanje. Na samim razinama, nećete baš uživati ali uspjet ćete spavati.
Komfortna razina – je razina na kojoj žene mogu ugodno spavati.
Ekstrema razina – je temperaturna granica koju baš ne bi bilo uputno isprobavati je se smatra razinom za izvanredne situacije! Iako zvuči malo morbidno, ovaj standard je mjeren s premisom da ženska osoba može boraviti u vreći do šest sati prije smrzavanja. Dakle, nikako ne štiti od mogućih smrzotina.
Iako je ovaj sustav označavanja mnogo bolji od „sezonskog“ ipak se ne bi trebali baš 100% povjeriti samo brojkama. Ipak smo ljudi i ne osjećamo svi jednako hladnoću i toplinu. Ako se mstaramo „zimogroznima“ dodajmo još pet stupnjeva pri našoj potrazi za vrećom. Također, nije svejedno ni naše opće fizičko stanje, metabolizam ili kad ćemo i kako jesti na turi. Sve to treba uračunati u formuli potreba kad nabavljamo vreću.
Kako stvari ne bi bile jednostavne, evo još par čimbenika koje treba uzeti u obzir: Starije osobe često osjećaju hladnoći više nego mlađe; žene osjećaju hladnoću drugačije od muškaraca; tko boravi u prirodi rjeđe jače osjeća hladnoću, slaba prehrana i hidracija mogu spriječiti tijelo da se adaptira na promjene u temperaturi; veći ljudi bolje podnose hladnoću od onih mršavijih.
Pa još malo informacija! Ako namjeravamo spavati u npr. šatoru u formulu treba ubaciti i visine na kojima mislimo boraviti. Bez imalo problema ubacite -1 stupanj na svakih 150 metara visine, a to vrijedi bez da smo uračunali vjetar, podlogu i sl.
No kad smo gore navedeno apsolvirali, stvari postaju vrlo jednostavne – ili ne? Utvrdili smo da nam treba vreća te i te konfortne temperature, no sad što s njom? Pa, treba je i nositi, zar ne? Sada dolaze na vidjelo i druge važne karakteristike npr. volumen vreće kad je spakirana, kolko se može komprimirati, stane li u ruksak? Proizvođaći uglavnom napišu i tu informciju pa obratite pažnju, ali i izmjerite prostor u vašoj naprtnjači. Najljepše molimo da vreće ne kačite ispod i iznad ruksaka.
Jesmo li spomenuli da obratite pažnju na visinu i širinu vreće? Oblik? („sarkofag“ oblik je bolji za zimu jer se na taj način grije manja količina zraka u vreći, dok je kvadratniji oblik bolji za ljetne mjesece).
O tehnički zahtjevnijim vrećama i materijalima…ipak u drugom članku.
