Via Dinarica i planinarsko izdavaštvo, neminovna suradnja

Timu Via Dinarice u posljednjoj fazi terenske posjete Hrvatskoj priključio se pročelnik Komisije za promidžbu i izdavaštvo Hrvatskog planinarskog saveza, urednik Hrvatskog planinara i vodič instruktor Alan Čaplar.

Via Dinarica, planinarstvo i turizam, regionalni razvoj i korist za lokalno stanovništvo, zaštita prirode i iskorištavanje resursa, prekogranična suradnja na državnim i usko stručnim razinama. Kako vidite potencijale hrvatskih Dinarida u tom kontekstu?

U odnosu na trenutno stanje postoji velik potencijal, prije svega za razvoj planinskog turizma koji kod nas još uvijek nije niti približno prepoznat kao važan dio ukupnog turističkog potencijala Hrvatske.

Istodobno, treba istaknuti da planinarstvo u Hrvatskoj ima bogatu tradiciju, dugu 140 godina. Naše planinarstvo, osim toga, obuhvaća vrlo širok spektar organizacijskih i stručnih djelatnosti, čak i širi nego u većini susjednih zemalja. Hrvatski planinarski savez ima 15 stručnih i organizacijskih komisija te uspješno razvija neke djelatnosti koje u drugim državama nisu u okviru planinarske organizacije (npr. speleologija je u nekim drugim zemljama samostalna od planinarske organizacije).

Moj je dojam da se dosad u Hrvatskoj nije došlo do značajnijeg ispreplitanja planinarstva s turizmom. Veliki potencijal Via Dinarice vidim u tome da poveže i snažnije ispreplete planinarstvo i turizam, budući da je to projekt koji prirodno povezuje te djelatnosti. Naime, Via Dinarica nije usmjerena samo na to da planinari hodaju po planinama, nego na unaprjeđenje turističke ponude i ujedno razvoj lokalnih sredina na dinarskom prostoru. Taj razvoj će zasigurno ujedno unaprijediti i planinarstvo, ponajviše kroz poboljšanje planinarske infrastrukture.

Naše planine imaju izuzetan prirodni potencijal jer su razmjerno lako pristupačne i blizu su Jadranskog mora. Strani turisti sve više prepoznaju vrijednost naših planina, ali im naša ponuda nije u dovoljnoj mjeri poznata. Primjerice, nemamo niti jedan vodič na engleskom ili njemačkom jeziku, pa je zainteresiranim planinarima iz zapadnoeuropskih zemalja razmjerno teško doći do pouzdanih informacija o ponudi u hrvatskim planinama.

U pogledu razvoja turizma, treba međutim, istaknuti da naše usmjerenje nije razvoj masovnog turizma, a posebno ne pod cijenu nepovoljnih utjecaja na prirodu. Potrebna je pametna promocija onoga što imamo i povezivanje u smislenu cjelinu. Nije dobar cilj imati previše objekata i razvijati masovni turizam, jer to bi imalo loš utjecaj na zaštitu prirode, a ne bi doprinijelo kvaliteti ponude naših planina.

Što se regionalnog razvoja tiče, činjenica je da su upravo Gorski kotar, Lika, Dalmatinska zagora, dakle prostori kroz koja prolazi Via Dinarica, područja koja su najslabije razvijena i koja se najviše mogu unaprijediti kroz odgovarajuće programe. Dinarsko područje treba upravo takav oblik razvoja.

Pročelnik ste Komisije za izdavaštvo i promidžbu HPS-a. Vaš izdavački rad poznat je u Hrvatskoj i regiji. Hrvatska je bogata stručnim izdanjima, kartama, tiskanim i elektroničkim vodičima. Ima li prostora za daljnji razvoj u zemlji i prekograničnu suradnju? Kako možemo doprinijeti i podijeliti iskustva?

Prije desetak godina, kada smo osmišljavali strategiju planinarske promidžbe i izdavaštva zadali smo si tri glavna cilja: (1) osigurati da sve hrvatske planine budu pokrivene kvalitetnim kartama, (2) pripremiti i tiskati moderne planinarske vodiče i (3) kroz edukativne priručnike unaprijediti školovanje planinara. Navedene ciljeve uspjeli smo postići u dosta velikoj mjeri. Hrvatska ima čak dva tiskana planinarska vodiča koji obuhvaćaju cijeli državni teritorij, što nema nijedna od susjednih zemalja.

U pogledu prekogranične suradnje, treba istaknuti da je Planinski vodič po Hrvatskoj preveden na talijanski jezik i u Italiji je postigao velik interes. Zasad, međutim, nismo uspjeli naći izdavača zainteresiranog za izdavanje takvog vodiča na engleskom, njemačkom i češkom. Uz prijevode tog planinarskog vodiča ili njegovih dijelova, moglo bi se vrlo direktno unaprijediti kvalitetu informacija o hrvatskim planinama te predstaviti turističke i planinarske potencijale naših planina. Talijanski primjer najbolje svjedoči o tome.

Zajedno s prof. Elvirom Kazazovićem iz Sarajeva autor sam prvog sveučilišnog udžbenika o planinarstvu na prostoru bivše Jugoslavije. Drugi moj planinarski priručnik preveden je na albanski jezik i tiskan u izdanju Planinarskog saveza Kosova. Drugim riječima, već postoji razmjena znanja i iskustva na području koje povezuje Via Dinarica, ali ima mnogo potencijala da se iskustva o uređivanju putova, upravljanju planinarskim kućama, edukaciji planinara, vodičkoj djelatnosti iz naše zemlje, koja je u tim područjima na višoj razini razvoja, prenese u druge zemlje koje obuhvaća Via Dinarica.

Povezivanje i suradnja u mnogim planinarskim djelatnostima već postoji, a Via Dinarica to može još pospješiti. Primjerice, u Hrvatskoj imamo dobar model kako izrađujemo planinarsku literaturu. Spremni smo ponuditi izvedbu takvih materijala svima na Via Dinarici, možda i pripremu vodiča po Via Dinarici, jer imamo iskustva kako to napraviti na kvalitetan način.

Koji su planovi HPS-a za jačanje promidžbenog sadržaja i ostalih proizvoda koji mogu biti od koristi u planinarstvu i posredno i u turizmu? Kakva je suradnja HPS-a s institucijama i udrugama koje su aktivne na tom planu i imate li podršku relevantnih vlasti?

Zastupljenost planinarstva u medijima je zadovoljavajuća. Mediji prepoznaju važnost zdravog života u prirodi i kvalitetne planinarske inicijative i daju im odgovarajući prostor.

U pogledu promidžbe, naš prioritet je predstaviti planinarstvo kao zdravu i zanimljivu djelatnost, a ne poticati da samostalan odlazak u planine. Drugim riječima, nije nam cilj pošto-poto “reklamirati” naše planine i poticati neplaninare da idu sami na zahtjevne ture, nego ih potaknuti da se uključe u planinarska društva i klubove, da se školuju u planinarstvu, da se pripremaju za svoje pohode u planine koristeći pouzdane vodiče i karte te da planinare na siguran način. Unutar samog HPS-a mnogo se radi na školovanju i promidžbi uloge planinarskih vodiča kao stručnih ljudi koji mogu voditi planinare na siguran način po planinama. Kada govorimo o sigurnosti, valja reći da imamo dobru suradnju s HGSS-om, koji je desetljećima neodvojivo povezan s HPS-om. Surađujemo i s Hrvatskom turističkom zajednicom na promociji planina kroz ustupanje sadržaja za njihove promotivne kampanje.

Kakva je suradnja HPS-a s ostalim regionalnim savezima po pitanjima koji bi mogli biti od koristi za Via Dinaricu?

Suradnja s ostalim regionalnim savezima je iznimno kvalitetna. Posebno je intenzivna i kvalitetna suradnja s Planinskom zvezom Slovenije,  ali i sa savezima u BiH, Crnoj Gori, Kosovu i drugim zemljama. Treba reći da je HPS jedan od inicijatora Europan Mountain Foruma, a iduće godine bit će domaćin godišnjeg sastanka Balkan Mountaineering Uniona, povodom 140. obljetnice planinarstva u RH. Kao što sam rekao, postoji i prijenos znanja i iskustva, obzirom da se narodi koji žive u Dinaridima međusobno dobro razumiju. Mogućnost daljnjeg unaprjeđenja vidim kroz poticanje još više zajedničkih projekata (zajedničke škole, zajedničke knjige, zajednička prvenstva i sl.). Jedan takav definitivno je Via Dinarica.