1. SNIJEG: Snijeg je oborina koja nastaje pri niskim temperaturama. Vodena para u oblacima se smrzava direktno u sitne ledene kristaliće, koji se tada vežu u snježne pahuljice. Tijekom padanja iz oblaka prema tlu, kristalići se međusobno sudaraju, spajaju, razbijaju, djelomično tope ili spajaju s kišnim kapima pa to sve utječe na konačan oblik snježne pahuljice. Kristali su sami po sebi veoma mali – promjera oko 1 mm, dok snježne pahuljice mogu biti velike od 1 pa sve do 5 cm i više dok njihov oblik zavisi od temperature i vlažnosti zraka na kojoj se formiraju. Padom na tlo, započinje preobrazba, a kvalitetu i strukturu snijega utječu određeni čimbenici kao što su temperatura zraka, jačina i pravac vjetra, sunčeva radijacija, izloženost padine te zemljopisni položaj. Važno je poznavati kvalitete i vrste snijega / leda, jer o tome ovisi naša tehnika kretanja.
Vrste snijega:
- Prašinasti ili prašnati: nastaje kod niskih temp. Opasan je jer omogućava stvaranje prašnastih lavina
- Pršić: nastaje kod temperature svega nekoliko stupnjeva ispod nule
- Mokri snijeg: temp oko 0C, težak je i stvara poteškoće pri hodanju
- Zrnati snijeg
- Korasti snijeg: ovisno debljini i čvrstoći, kora može poduprijeti težinu čovjeka ili kroz nju propadamo pa je kretanje otežano
- Omekšani i odležani: preko dana se na površini omekša, a noću se smrzne, prikladniji za hodanje
- Stari snijeg :tvrdi snijeg koji je ležao najmanje godinu dana, a nije se još preradio u ledenjački led
- Novi snijeg: tek pao i nije pretrpio značajnije promjene
Snježne tvorevine:
- Strehe: masa sabijenog snijega koja se na grebenima formira pod utjecajem vjetra na strani koja je u zavjetrini. Streha može biti nestabilna te je teško vidljiva sa strane privjetrine
- Inje: naslaga ledenih kristala na drveću, stijeni i drugim objektima izloženim vjetru
- Mraz: naknadni snijeg može prekriti mraz pa može nastati trajno nestabilan tanki sloj unutar snježnog pokrivača
- Snježni Valovi eng. Sastrugi: snježna površina se mijenja i nastaju oštre, nepravilne linije i utori koji podsjećaju na valove
- Rupe u snijegu eng. Suncups: mogu biti vrlo duboke (do 1 m i više)
- Nieves penitents: nastaju na većim nadmorskim visinama u obliku tankih i usko razmaknutih lopatica čvrstog snijega ili leda te mogu biti visoke kao osoba
Ispitivanje kvalitete snijega i snježnih padina vrši se određivanjem tvrdoće snijega:
- Norveška metoda
- Kompresijski test
- Švicarska metoda
2. LED: možemo koristiti led kao još jedan put kroz alpsko područje (ledenjaci, zaleđene padine,kuloari i slapovi)
Vrste leda:
- Zrnati led: nastaje otapanjem i smrzavanjem gornjih slojeva snijega
- Ledenjački led
- Alpski led: to je najbolji led za penjanje, rijetko nastaje na padinama strmijim od 70°
- Vodeni led: zaleđeni slapovi
- Verglas: tanak sloj leda koji je težak za penjanje
- Ledena kora: vrlo je krhka
3. LEDENJACI: Ledenjaci nam nude pogodne rute prema vrhovima, ali u isto vrijeme skrivaju i određene opasnosti. Zbog novih količina snijega i utjecaja temperature ledenjaci se konstantno mijenjaju.Nastaju akumulacijom snijega na velikim nadmorskim visinama, gdje se zbog prirodnih sila taj snijeg postepeno pretvara u led. Kreće prema nižim predjelima poput zaleđene rijeke 45 do 400 m godišnje.
Dijelovi ledenjaka:
- Početni dio ili akumulacijska zona je najviši dio ledenjaka. Na tom dijelu se ledenjak lomi i odvaja od snijega i leda gdje nastaje terminalna / rubna pukotina koja penjačima otežava pristup i ulaz u stijenu
- Središnji dio: od akumulacijske zone dijeli ga tzv. linija starog snijega
- Završni dio: najniži i najtanji dio ledenjaka koji ima oblik jezika
Ledenjačke tvorevine:
- Pukotine: najopasnije su u akumulacijskoj zoni gdje meki snijeg može zatvoriti pukotine i napraviti snježne mostove, koji ponekad ne mogu izdržati težinu planinara
- Morene: po graničnim nasipima na starim morenama može se zaključiti veličina bivšeg ledenjaka prema brazdama se može zaključiti smjer kretanja ledenjaka
- Seraci: blokovi ili stupovi leda koji se formiraju ispreplitanjem pukotina na ledenjaku. Velika su opasnost za planinare jer se mogu srušiti, a teško su prohodni
- Ledopad: nastaje na strmom dijelu ledenjaka, a karakterizira ga velika brzina kretanja i površina isprepletena pukotinama. Treba ih izbjegavati, ukoliko nam nisu jedina opcija za prolaz.
- Viseći ledenjak: na strmini priljepljen ledenjak iz kojeg se lome seraci
- Ledenjački stol: veći ili manji kameni blokovi na vrhu ledenog stupa, a s vremenom blok ipak od težine padne
- Ledenjački potok: česta pojava na površini ledenjaka, a potoci završavaju u ponorima ili
- pukotinama u ledu
- Ledenjačka vrata: pukotina na čelu ledenjaka kroz koji teče mliječno bijeli ledenjački potok
Kretanje po ledenjaku: potrebno je znati osnove kretanja po snijegu i ledu.Pronalaženje sigurne rute na ledenjaku obuhvaća zaobilaženje ili prelazak vidljivih pukotina, uz konstantno promatranje i čuvanje od skrivenih pukotina. Za sigurno kretanje koristimo uže za navezivanje.
